Novosti iz projekta

postene zene

Pred dvadesetak korisnika Doma za starije nemoćne osobe „Sveti Florijan“ u Hrženici dramska amaterska družina „Kešneri“ izvela je predstavu Poštene žene prema tekstu Marije Winter.
Glumile su Đurđa Kokanović, Tajtana Novosel i Zara Lu Sakač.

Korisnicima doma se predstava dopala jer su čestim smijehom i pljeskom prekidali tu dinamičnu komunikaciju kume Dore i kume Jule.

 

Sagner

 

Gospodin Martin Sagner izrazio je želju da porazgovara s članovima Knjiških moljaca i najavio svoj dolazak 21. kolovoza u prostore Gradske Knjižnice i čitaonice Mladen Kerster. Stigao je sa suprugom Zoricom.
Nakon upoznavanja i razgovora s prisutnima razgledali su radove koji su bili izloženi na izložbi u sklopu programa Kešnerijade koja se održava svake godine u Ludbregu. Drugi dio druženja protekao je u razgovoru o kajkavskom jeziku, povijesti ludbreškog kraja, običaja naših ljudi te o projektima koji se provode na području Grada Ludbrega, a posebno su vezani za razvoj kulturnih djelatnosti, angažmana većih društvenih skupina te posebice onih koji se odnose na uključivanje starijih osoba u život lokalne zajednice.

susret s glumcima.docx a

Uoči Dana žena čitateljski klub „Knjiški moljci“ Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ organizirali su niz aktivnosti kojima su željeli pokazati važnost kulturnih djelatnosti u lokalnoj zajednici za sve dobne skupine.
Tako da su naši partneri po projektu ugostili glumce iz Theatra snova, Antuna Tudića i Ivu Šimić, učenike Srednje škole Ludbreg, pjesnike iz Varaždinske županije i zainteresirane građane.

Učenici Srednje škole Ludbreg prikazali su predstavu „Što je moja krivnja“. Predstava je inspirirana pričom o Mariji Jurić Zagorki održanoj u programu „Čitajmo grofovski“. Djeca Srednje škole pod mentorstvom profesorica Jasminke Vugrinec i Đine Bobetić napisani tekst „Što je moja krivnja“ pretvorili su u scensko – dramsku igru koja je na Lidranu osvojila Županovu nagradu.

Dubravka Vidović iz Društva „Marija Jurić Zagorka“ iz Zagreba na veoma impresivan način ispričala je životopis naše poznate novinarke i književnice.

Glumci iz Theatra snova održali su predstavu Tin koja je prikazana u dvorcu Batthyany.

Između dvije predstave je pjesnikinja Ljubica Ribić iz Varaždina pročitala svoju nagrađenu pjesmu „Tin“.

 

 Posjet domu hrženica

Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg provodi projekt „Živimo zajedno, starimo kvalitetno“ gdje se radi o trećem nastavku implementacije aktivnosti za osobe starije životne dobi, umirovljenika, članove Udruge ali i za sve ostale zainteresirane. Projekt se odnosi na podizanje kvalitete usluga koje se pružaju starijim osobama i umirovljenicima u lokalnoj zajednici tako da se u procesu planiranja u obzir uzimaju želje starijih osoba, njihovi interesi ali i potrebe. Projekt se odnosi na povećanje broja takvih usluga i organiziranih dnevnih aktivnosti, a sve s ciljem kako bi se umirovljenicima i starijim osobama kvalitetno popunilo slobodno vrijeme.

13000244 1289509727732719 3255133110137513785 n

Po projektu Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3 jedna od aktivnosti odnosi se na upoznavanje članova Udruge, korisnika projekta te šire javnosti s pozitivnim pričama različitih organizacija i pojedinaca o njihovom angažmanu, idejama i projektima kojima pomažu razvoju lokalne zajednice. Ovaj put Vam predstavljamo Aleksandra Horvata, pjesnika, umjetnika, voditelja, fotografa, volontera, suradnika i odličnog prijatelja.
Aleksandar Horvat rođen je 1. veljače 1966. u Ludbregu. Više od trideset godina aktivan je u KUD-u Anka Ošpuh, sudjeluje kao volonter u programima Gradske knjižnice, vodi edukativne programe, održava radionice, pomaže u provedbi projekata, bavi se fotografijom, uzgojem bonsaja i pisanjem. Aleksandar je svakako jedna svestrana osoba koja nam redovito pomaže, uskače i nasmijava svojim dobrim raspoloženjem. Jedna od njegovih strasti je pisanje pjesama, tako da je sad nedavno predstavio svoju novu knjigu „Grad v sredini sveta“ koja se odnosi na kajkavske zapisancije i stihoklepancije. Prema sadržaju u svojoj knjizi, Aleksandar pripada zavičajnicima, autorima koji se nadahnjuju ljubavlju za odabrana i poznata mjesta, a sa stanovišta njegove pisane riječi možemo ga nazvati pristalicom tradicije, lokalnih običaja i ponosno reći da je svojim pjesmama pogodio u srž stvari.