Dana 03. svibnja 2017. godine u prostorijama Međugeneracijskog centra Ludbreg održano je stručno predavanje na temu respiratornih bolesti. Predavanje je održano po projektu „Integrativan Ludbreg“ u organizaciji Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg. Predavanje je održala doktorica medicine, gđa. Tea Haramija Poljak.
Valja znati da su najčešće zarazne bolesti čovjeka uzrokovane virusima ali to nije uvijek slučaj jer uzročnici mogu biti i bakterije. Osim virusa i bakterija, postoji i nekoliko
vanjskih faktora pod čijim utjecajem se pojavljuju bolesti dišnog sustava, a to su onečišćeni zrak, pušenje pa čak centralno grijanje ili klimatizacijski uređaji. Akutne respiratorne infekcije najčešće su zarazne bolesti čovjeka. Razlog tome je direktna povezanost dišnog sustava s okolišem u kojem se nalazi mnoštvo mikroorganizama, osobito virusa, najčešćih uzročnika akutnih infekcija. Uzročnici se vrlo lako prenose s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem ili dodirom, a neki od njih mogu se i do 48 sati zadržati na metalnim ili plastičnim podlogama. Najčešće respiratorne bolesti su prehlada, bronhitis, astma, upala pluća, sinusitis i slično. Odrasla, zdrava osoba u prosjeku 2 do 4 puta godišnje oboli od obične prehlade, međutim bilježi se rast smrtonosnih bolesti dišnih putova od kojih svake godine obolijeva sve više ljudi pa je i smrtnost istih u porastu.
Prehlada je akutna infekcija gornjeg respiratornog sustava, blaga bolest, međutim može zaprimiti i teži oblik. Ove infekcije česte su u zimskim mjesecima, simptomi obično traju do 14 dana i uglavnom nestaju sami od sebe bez komplikacija. Ukoliko je jedan od simptoma i suhi kašalj, za razliku od ostalih simptoma, suhi kašalj se zadržava i do 3 tjedna. Obična prehlada ne zahtijeva liječenje antibioticima, međutim ukoliko preraste u bakterijsku upalu grla potrebno je zatražiti liječničku pomoć te terapiju antibioticima.
Kada je potrebno zatražiti medicinsku pomoć u slučaju prehlade?
- Ako simptomi prehlade traju duže od 10 dana
- Ako imate bijele naslage na tonzilama (mandule, krajnici)
- Ako imate visoku temperaturu praćenu zimicama i tresavicama ili iskašljavanjem gustog sadržaja
- Ako imate bolove u prsima, plavu boju usana ili noktiju
- Ako prehladu dobije osoba koja ima kroničnu bolest pluća ili srca, diabetes, koja prima kemoterapiju ili ima neku drugu vrstu bolesti koja oštećuje imunološki sustav.
Astma je jedna od težih bolesti dišnog sustava, uzrokovana infekcijama i alergijama, potaknuta stresom ili strahom. Alergeni koji potiču nastanak astme su svuda oko nas, pelud, prašina te grinje. Ova bolest zahtijeva česte odlaske liječniku. Na pojavu bolesti djeluje i prehrana te način života, prema tome osobe koje boluju od astme ne bi smjele pušiti te bi trebali paziti na prehranu i koristiti namirnice koje pomažu u ovakvim stanjima.
Bronhitis je bolest dišnih puteva koja dolazi u dvije varijacije, odnosno akutni i kronični bronhitis. U oba slučajeva radi se o upali dišnog sustava. Bronhitis karakterizira umor, osjećaj zimice, kašalj koji može biti suhi ili produktivni, povišena tjelesna temperatura, malaksalost i slično. Radi se o bolesti gornjih dišnih puteva, odnosno upala bronha. Bolest započinje oštećenjem sluznice što može biti jače izraženo ili neznatno. Upala može biti uzrokovana virusima, bakterijama, parazitima, pušenjem te udisanjem nečistog zraka. Ako kašalj traje dulje od 3 mjeseca radi se o kroničnom bronhitisu. Liječenje kroničnog i akutnog bronhitisa najčešće se temelji na antibioticima te pripravcima koji za cilj imaju olakšati kašalj.
Sinusitis je upala sluznice koja oblaže sinuse, odnosno upala sinusa. Bolest može biti posljedica prehlade, upale ždrijela ili alergije. Akutni sinusitis karakteriziraju simptomi začepljenog nosa, pritisak iza očiju, oticanje sluzi u grlo te povišena temperatura, a može se javiti i bol u uhu i vratu, zubobolja, gubitak njuha, suzenje iz očiju te neugodan miris u nosu. Kronični sinusitis karakteriziraju jednaki simptomi, međutim razdoblje trajanja bolesti je duže. Akutni sinusitis u većini slučajeva liječi se lijekovima koji olakšavaju simptome, dok se antibiotici koriste za liječenje bakterijske infekcije.
Upala pluća ili pneumonija je akutna, infektivna upala plućnog parenhima koja zahvaća alveolne prostore i intersticijum (prostor između alveola) pluća. Upalu pluća može uzrokovati više vrsta mikroorganizama, odnosno bakterije, virusi i gljivice. Upala pluća izrazito je opasna za osobe starije od 65 godina. Osoba starije životne dobi u slučaju ove bolesti mora biti hospitalizirana, osobito ako osoba pati od srčanih bolesti ili nekih drugih plućnih bolesti, tada upala pluća postaje izuzetno opasna. Simptomi koji karakteriziraju ovu bolest slični su kao kod ostalih infekcija dišnih puteva, groznica, drhtavica, bol u mišićima, zglobovima, glavobolja, bol u prsima, kašalj, umor i slično. Liječenje ovisi o simptomima bolesti, općem stanju bolesnika te eventualnim, već postojećim bolestima. Bakterijsku upalu pluća potrebno je liječiti antibioticima radi smanjenja mogućnosti ponovnog javljanja bolesti.
