Prema popisu stanovništva u 2011. godini u Republici Hrvatskoj živjelo je 4 284 889 tisuća stanovnika, a udio osoba starijih od 65 godina iznosio je 758 633 tisuća stanovnika te time dosegao razinu od 17.07% ukupnog udjela stanovništva što je 2% više u odnosu na Popis stanovništva u 2001. godini. Obzirom na udio starijeg stanovništva u zemljama Europske unije, udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj smatra se prosječnim te se Hrvatska smatra „populacijski starijim društvom“. Hrvatska bilježi trend starenja stanovništva te se najbrže rastućom populacijom smatraju stariji od 85 i više godina, koja će se prema nekim projekcijama do 2025. godine povećati do 12 puta.
Na starenje stanovništva, kako europskog tako i hrvatskog
utječu ovi faktori: niska stopa nataliteta, a koja će se, po svemu sudeći, održati i u narednom razdoblju, dobna struktura stanovništva koja će presudno utjecati na brojnost budućih naraštaja roditelja, dakle i na stopu nataliteta, porast očekivanog trajanja života koji utječe na povećanje broja osoba starije životne dobi. Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72 godine, a za žene 79 godina. Zadnjim faktorom smatra se i imigracija, koja prema istraživanjima ima utjecaj na starenje stanovništva i demografski rast.
Kvalitetnija zdravstvena zaštita te sam razvoj medicine i povezane tehnologije produžio je i zdravstveno unaprijedio životni vijek. Međutim, kronološko produžavanje trajanja života znači da sve više ljudi treba pomoć u starijoj životnoj dobi, bilo da bi zadovoljili svoje primarne potrebe, bilo da bi i u starosti mogli aktivno doprinositi vlastitoj dobrobiti, svojoj obitelji ili široj lokalnoj zajednici. Prema tome, bitno je naći zajednička rješenja kojima bi se poboljšao životni položaj osoba starije životne dobi s ciljem da ostanu što dulje aktivni i samostalni. Osobe starije životne dobi često se smatra jednom od ugroženijih dobnih skupina te ih se marginalizira kao društvenu skupinu u zajednici. U Zagrebu je 2013. godine provedeno istraživanje na tematiku prava osoba starije životne dobi u kojem se navodi da je zaštita prava osoba starije životne dobi dio lokalnog, nacionalnog, europskog i globalnog sustava zaštite ljudskih prava koji polazi od načela jednakog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bića.
Prof.dr.sc. M. Havleka u svojoj publikaciji naziva Skrb za starije ljude u Hrvatskoj – potreba uvođenja novih modela, navodi kako uz postojeću institucionalnu skrb, koja je nužna za dobrobit najstarijih, kronično bolesnih i osoba smanjenih funkcionalnih sposobnosti, nužan je i razvoj novih izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije, koji se oslanjaju na obitelj i lokalnu zajednicu te udovoljavaju načelima samostalnosti, društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva starijih osoba, a istovremeno financijski ne opterećuju društvo i ne koče ukupan gospodarski razvoj zemlje.
Na području grada Ludbrega trenutno je u provedbi nekoliko projekata koji su namijenjeni osobama starije životne dobi. Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Ludbreg provodi projekt pod nazivom „Integrativan Ludbreg“ čija je svrha povećanje kvalitete života osoba starije životne dobi putem informiranja o pravnoj zaštiti te mogućnostima korištenja prava iz sustava socijalne skrbi. Cilj ovog projekta je osnivanje Savjetovališta Ludbreg, a projekt je financiran od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Grada Ludbrega. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg krajem 2016. godine započelo je s provedbom projekta Humanitarni paket za središnju Hrvatsku iz programa FEAD-a, Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći. Možemo kazati da se na području grada Ludbrega aktivno radi na povećanju kvalitete života osoba starije životne dobi, a uskoro se očekuju i novi projekti.