Hrvatska je zemlja s trendom starenja stanovništva koje se rapidno povećava, a udio stanovništva starije životne dobi iznosi 17,71% od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Upravo ta skupina stanovništva predstavlja specifičnu, osjetljivu i ranjivu skupinu koja se danas nalazi u iznimno teškoj situaciji te se susreće s sve većom materijalnom i zdravstvenom nesigurnošću. Također, jedan od najvećih problema s kojim se susreću osobe starije životne dobi je problem nasilja. Vijeće Europe pokrenulo je 1991. godine sustavno istraživanje nasilja nad građanima treće životne dobi u 21 zemlji Europe. Pokazalo se da je nasilje nad starijima u obitelji prisutno te da je mnogo raširenije nego što se pretpostavljalo. Rezultati istraživanja pokazali su da je 8% starijih osoba izvrgnuto nasilju u obitelji (Vijeće Europe, 1993., prema Poredoš, Tošić i Grgić, 2005.)

Nasilje se pojavljuje u različitim oblicima, a definira se kao skup ponašanja kojima je cilja kontrola nad drugim osobama uporabom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem.

Nasilje nad starijim osobama obuhvaća svako ponašanje u sklopu odnosa povjerenja, a koje na neki način šteti starijoj osobi te se odnosi se na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje. Razlikujemo više oblika nasilja, točnije fizičko, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno te zanemarivanje. U novije vrijeme koristi se i pojam duhovno zlostavljanje koje karakterizira korištenje vjere i duhovnosti starije osobe u smislu iskorištavanja, manipuliranja i kontroliranja, ismijavanja i nepoštivanja.

Kod osoba smještenih u ustanovu, zlostavljanje se može javiti kod hranjenja, kupanja, oblačenja, uzimanja lijekova i sl. Strukturalno nasilje odvija se u okviru društva, a odnosi se na nedostatak socijalne sigurnosti i financijskih sredstava koja bi omogućila zadovoljavajuću kvalitetu života. Taj oblik odnosi se na diskriminirajuću socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema starijima te na neodgovarajuće i uznemiravajuće postupanje javnih službi. Nasilje se može podijeliti s obzirom na mjesto gdje se ono odvija (može se zbivati u privatnosti doma, u ustanovi i strukturalno) i na način nasilnog ponašanja (za starije osobe koje žive privatno, u svojim kućama, nasilje može biti povezano s njihovom financijskom ili emocionalnom ovisnosti o članovima obitelji).

Oblici nasilnog ponašanja i načini postupanja prema žrtvi:

• - Psihičko (i emocionalno) zlostavljanje uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanja starijih osoba.
• - Verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet uključuje prijetnje korištenjem nasilja, prijetnje da će ih napustiti i ostaviti same, namjerno zastrašivanje, kao npr. da neće dobiti hranu ili skrb za njihove potrebe, laganje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, nedopuštanje provjeravanja tvrdnji o njihovom zlostavljanju, socijalno izoliranje i zabranjivanje posjeta, tajenje informacija i sl.
• - Financijsko zlostavljanje obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene, zloporabu.
• - Tjelesno zlostavljanje uključuje bilo koji čin nasilja, neovisno o tome rezultira li fizičkom ozljedom ili ne. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira fizičkom ozljedom ili duševnom boli, smatra se zlostavljanjem.
• - Seksualno zlostavljanje uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja (seksualno maltretiranje, napadanje i sramoćenje) bez njihove volje i pristanka.
• - Zanemarivanje (nebriga) odnosi se na namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za život i potrebne njege.

Provedena istraživanja pokazuju da je u kontrolnoj skupini, u kojoj nije bilo zlostavljanja, 40% starijih još bilo na životu, dok je u skupini u kojoj su stariji bili izloženi zlostavljanju, preživjelo njih svega 9%. Istraživači su zaključili da zanemarivanje i zlostavljanje uzrokuje ogroman „interpersonalni stres“, koji se može smatrati dodatnim rizikom za smrt (Abuse of Elderly, 2002.).
Prevencija nasilja nad starijim osobama važna je kako bi se starijim ljudima mogla osigurati dostojna starost, pružiti materijalna sigurnost i unaprijediti kvaliteta života.