Kod komunikacije s osobama starije životne dobi, važno je čuti i vidjeti što se zbiva iz njihove perspektive. Bitno je da osoba zna da ima našu pažnju te da ju slušamo. Kod komunikacije sa starijim osobama naglašava se individualni pristup koji naglašava individualne razlike među starijim osobama te se svakoj osobi treba pristupiti na drugačiji način. Kada govorimo o starijim ljudima, obično mislimo na bake i djedove, iako u očima djece, "starije osobe" mogu biti već i oni koji su od njih stariji petnaestak godina. Bez obzira na dob onoga koga smatramo starijim, uvijek su to osobe s iskustvom koje one nešto mlađe tek čeka ili putem kojega možemo nešto naučiti.
Komunikacija je proces slanja i primanja informacija između dvije ili više osoba i predstavlja jednu od najvažnijih komponenti ljudskog razvoja, ali i jedan od najsloženijih i najosjetljivijih prostora međuljudskih odnosa.
Glavne teškoće u komunikaciji sa starijim osobama se temelje na nekoliko izvora, među kojima su:
- stereotipi o starijima (socijalno – diskriminacijski),
- teškoće zbog tjelesnih i psihofizičkih promjena u starijoj dobi(slabljenje sluha i vida i dr.),
- promjene u psihosocijalnoj okolini u kojoj žive starije osobe.
Pri komuniciranju s osobom starije životne dobi valja imati poštovanje te ih prihvatiti takve kakvi jesu sa njihovim navikama kako bi se osjećali prihvaćeno i sigurno. Ponekad su njihovo ponašanje i navike drugačiji od onoga što mi očekujemo, međutim u pitanju je zrela ličnost koja je puna iskustva i životnih priča.
Komuniciramo li sa starijim osobama valja izbjegavati: isprazne izjave, davanje grubih i neadekvatnih savjeta, odgovaranje na vlastita pitanja tijekom razgovora, pretjerane pohvale ili pogrde, obrambeni stavovi na pritužbe, roditeljsko ponašanje, ispravljati izgovoreno, govoriti im što da rade ili misle, govoriti odveć glasno, osloniti se na drugu osobu kao posrednika u komunikaciji, govoriti nestrpljivo i ljutito. Tijekom razgovora treba poticati neovisnost kod starijih osoba, na način da je bolje učiniti nešto zajedno sa starijom osobom kada ona to kaže, nego umjesto nje. Ovakav način može biti naporniji i dugotrajniji za stariju osobu ali je i korisniji.
Zašto je važno komunicirati sa starijim osobama?
- Da bismo se naučili strpljenju
- Da bismo čuli nevjerojatne priče
- Da bismo se opustili i uljepšali nekome dan
- Da bi smo im pomogli da ostanu mentalno vitalni
- Da bismo se naučili nesebičnosti
- Da bismo saznali o mudrosti
- Da bismo mogli razumjeti i biti zahvalni
Starijim ljudima puno znači razgovor, ali ne bilo kakav, nego razgovor o životnim temama koje ih potiču da počnu drugačije promišljati o svom životu. Kao primjer donosimo Vam nekoliko pitanja kojima možete održati komunikaciju sa starijom osobom.
- Kako se odvijao život starije osobe, od njegovog početka pa do sada?
- Koji su im događaji ostali u najljepšem sjećanju?
- Koje su im situacije u životu bile izrazito teške?
- Prepoznaju li svoje osobine u svojoj djeci?
- Na koji način razmišljaju o smrti? Ima li nešto nakon te kako oni to zamišljaju?
- Što je to ljubav te koga su u životu najviše voljeli?
- Potaknite ih da pričaju o svojim prijateljstvima i prijateljima koje su stekli kroz život.
- Čime su se bavili za života, kojom profesijom te kako im je bilo raditi u struci?
- Što bi promijenili na ovome svijetu?
- Koje bi savjete dali mlađima?
U najvećem broju slučajeva, potrebno je samo malo više strpljenja za uspješnu komunikaciju sa starijim osobama. I nema jedinstvenih i univerzalnih pravila koja bi vrijedila za rješavanje svih komunikacijskih problema sa svim starijim osobama. Ali zapamtimo, uspješna komunikacija prevenira najgoru boljku starosti – usamljenost.