Ovršni postupak ne pogađa samo radno aktivno stanovništvo, već i starije osobe i umirovljenike koji su ionako u teškom materijalnom položaju jer su im mirovine manje od 2 200 kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj 2015. godine čak 50 890 umirovljenika bilo je pod ovrhom, a ukupna svota ovrha iznosila je 50 735 510 kuna. Ovrhe obračunate od mirovinskih primanja dijele se na dvije kategorije - ovrhe veće od 1/3 mirovinskog primanja i njih je imalo 8 660 umirovljenika i ukupna svota ovrha iznosila je 17 587 614 kuna, dok je ovrhe manje od 1/3 mirovinskih primanja imalo 42 230 umirovljenika čiji je ukupan iznos ovrhe iznosio 33 147 895 kuna.
Pravovremena edukacija o ovrsi i ovršnom postupku može starijim osobama pomoći da se lakše nose s navedenim problemom i da ga što uspješnije riješe.
Ovršni postupak je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu.

Tko je ovrhovoditelj?
Ovrhovoditelj je osoba koja podnosi prijedlog za ovrhu (vjerovnik).
Tko je ovršenik?
Ovršenik je osoba protiv koje se podnosi prijedlog za ovrhu (dužnik).
Na temelju kojih isprava ovrhovoditelj može predložiti ovrhu?
Na temelju vjerodostojnih i ovršnih isprava.
Koje isprave su vjerodostojne isprave?
Vjerodostojne isprave su: račun, obračun kamata, mjenica, ček, izvadak iz poslovnih knjiga i ovjerovljena privatna isprava.
Koje isprave su ovršne isprave?
Ovršne isprave su:
1. Ovršna sudska odluka (presuda, rješenje, platni nalog),
2. Ovršna sudska nagodba (nagodba sklopljena u postupku pred sudom),
3. Ovršna odluka arbitražnog suda, Vodič kroz ovršni postupak ,
4. Ovršna odluka donesena u upravnom postupku (rješenje, zaključak i nagodba donijeti od tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima),
5. Ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
6. Nagodba sklopljena pred sudovima časti pri komorama u RH,
7. Zadužnica.

Treba li sudska odluka biti pravomoćna da bi se mogla pokrenuti ovrha?
Ne uvijek. Za ovrhovoditeljeve tražbine u iznosu do 1 000,00 kn protiv fizičkih osoba, odnosno, do iznosa od 5 000,00 kn protiv pravnih osoba i obrtnika, ovrha se može pokrenuti i odmah nakon donošenja prvostupanjske presude.
2. Predmet i svrha ovrhe
Što je predmet ovrhe?
Predmet ovrhe su sve ovršenikove stvari i prava na kojima se može provesti ovrha.
Što može biti predmet ovrhe?
Predmetom ovrhe može biti sva ovršenikova imovina: plaća, novac na računima, nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i sl., osim one imovine koja je zakonom izuzeta od ovrhe.
Koliko predmeta ovrhe može biti obuhvaćeno ovrhom?
Ovrhovoditelj može predložiti jedan ili više predmeta ovrhe odmah ili naknadno, sve dok njegova tražbina ne bude namirena u cijelosti.
Na kojoj ovršenikovoj imovini se ne može provesti ovrha?
Ovrha se ne može provesti na stvarima koji su ovršeniku fizičkoj osobi i osobama koje je on dužan uzdržavati nužne za život. Također se ne može plijeniti ovršenikova plaća do 2/3 njene visine, osim ako je riječ o tražbini s osnove uzdržavanja, kada se ovršenikova plaća može plijeniti do 1/2 njene visine; ne može se provesti na primanjima s osnove zakonskog uzdržavanja, invalidskog osiguranja, socijalne pomoći, dječjeg doplatka, nezaposlenosti i sl.
Može li se ovrha provesti na stvarima koje pripadaju bračnom drugu?
Da, jer su bračni drugovi sukladno zakonu suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.
Kako se provodi ovrha na nekretnini?
Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
Kako se provodi ovrha na pokretninama?
Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem od ovršenika i povjeravanjem na čuvanje ovrhovoditelju, trećoj osobi ili javnom komisionaru, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Pokretnine se prodaju na javnoj dražbi ili neposrednom pogodbom, a njihova prodaja se može povjeriti i javnom komisionaru ovlaštenom za prodaju pokretnina.
Koje su pokretnine izuzete od ovrhe?
Ne mogu se plijeniti između ostaloga:
• odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba domaćinstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova domaćinstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,
• hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova domaćinstva za šest mjeseci,
• radna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednog gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga domaćinstva
• alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,
• odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti…
Može li se provoditi ovrha na kući u kojoj ovršenik živi?
Da, kao i na svim ostalim nekretninama u ovršenikovim vlasništvu.
Što je to prokazni popis imovine?
Ako je ovrha radi naplate novčane tražbine bila neuspješna jer se nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ona mogla provesti, ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ovršenik mora, na ovrhovoditeljev prijedlog, podnijeti sudu popis svoje imovine – prokazni popis. Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu sud odredi, u protivnom mu se može izreći novčana kazna.
3. Pokretanje ovršnog postupka
Kako se pokreće ovršni postupak?
Ovršni postupak se pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu, sudu ili javnom bilježniku. Na temelju prijedloga za ovrhu, sud ili javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga strankama.
Kada se prijedlog za ovrhu podnosi sudu?
Prijedlog za ovrhu podnosi se sudu kada ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom.
Koji je pravni lijek na raspolaganju strankama protiv rješenja o ovrsi koje je donio sud?
Protiv sudskog rješenja o ovrsi, stranke (ovrhovoditelj i ovršenik) imaju pravo podnijeti žalbu, u zakonskom roku od osam (u nekim slučajevima u roku tri dana) od dana od primitka rješenja. Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje o ovrsi.
Zadržava li podnijeta žalba daljnju provedbu ovrhe?
Ne. Ovrha temeljem ovršne isprave provodi se bez obzira na podnesenu žalbu.
Kada se prijedlog za ovrhu podnosi javnom bilježniku?
Prijedlog za ovrhu podnosi se javnom bilježniku kada ovrhovoditelj raspolaže vjerodostojnom ispravom.
Kakav je postupak javnog bilježnika nakon primitka prigovora na rješenje o ovrsi?
Radi donošenja rješenja o ovrsi javni bilježnik će cjelokupni spis dostaviti sudu, kojim će se rješenje o ovrsi staviti izvan snage. Nakon toga započinje parnični postupak u kojem će stranke moći iznositi svoje tvrdnje i predlagati dokaze.
Zadržava li prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, daljnju provedbu ovrhe?
Da.
Dodatne informacije o ovršnom zakonu možete potražiti na sljedećim stranicama: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_112_2421.html, i http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_73_1770.html.