ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (NN 35/05, 41/08 I 78/15) uređuje Ugovor o darovanju.

Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

Darovanjem se smatraju također oprost i isplata duga uz dužnikovu suglasnost.

Ne smatraju se darovanjem odricanje od nasljedstva, odricanje od prava prije nego je stečeno ili prava koje je sporno, ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obveže na protučinidbu.

DAR

Darovati se mogu sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine.

U dvojbi, objektom darovanja smatra se samo sadašnja imovina.
Ako se želi darovati samo buduća imovina, potrebno je to izrijekom navesti u ugovoru.
Ugovor o darovanju kojim se darovatelj obvezao na povremena davanja prestaje smrću darovatelja, ako iz ugovora ne proizlazi što drugo.

OBLIK UGOVORA

Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku.
Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
Mora biti potpisan od strane darovatelja i obdarenika; ovjeren potpis samo darovatelja.

Darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno prešutio nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu koja mu je odatle nastala.
Odgovornosti za štetu nema ako je darovatelj bio u zabludi glede vlasništva stvari ili kad je obdarenik, znajući da je stvar tuđa, prihvatio darovanje.

ODUSTANAK OD DAROVANJA
Darovatelj može, sve dok njegova obveza na ispunjenje ne dospije, odustati od ugovora o darovanju, ako se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko pogorša da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovo uzdržavanje, odnosno onemogućilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdržavanja.
Kada ispuni ugovor o darovanju, ne može odustati od darovanja ali može opozvati darovanje.

OPOZIV ZBOG OSIROMAŠENJA DAROVATELJA

Darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara.
Darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.
Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.

OPOZIV ZBOG NEZAHVALNOSTI
Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika.
Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.
Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.
Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku.
Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak.

OBLIK OPOZIVA
Darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku.
Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika.
Prestanak prava na opoziv darovanja
Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

UČINAK OPOZIVA
U slučaju opoziva darovanja obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost.
Na vraćanje dara primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o stjecanju bez osnove.