Prema klasifikaciji UN-a Hrvatska se nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom i to s udjelom od 17,7% osoba starijih od 65 godina (popis stanovništva 2011.g.). Projekcije ukazuju da će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti čak 27,4%. Demografsko starenje samo po sebi ne predstavlja problem, već dostignuće čovječanstva koje se manifestira kroz značajno povećanje očekivanog trajanja života, međutim sagleda li se usporedno s depopulacijom, točnije padom broja stanovnika, nastaje zabrinutost na nacionalnoj ali i međunarodnoj razini.

Kako bi se starijim osobama omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i uključenost u društvo, nastaje potreba za uspostavom cjelovitog pristupa i razvoja dugoročne strategije zdravstvene i socijalne skrbi koje promiču aktivno i zdravo starenje.

U starosti se događaju promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog, odnosno fiziološkog starenja kao što su promjene osjetila vida, sluha, njuha i okusa, smanjenje mišićne mase, kosti postaju tanje i krhkije, smanjenje apsorpcijske površine i elastičnosti pluća, ateroskleroza, točnije povišeni krvni tlak, prohodnost krvi kroz jetru i bubrege. Bolest i starost nisu sinonimi, međutim starost se povezuje s nekim negativnim zdravstvenim ponašanjima: neodržavanje osobne higijene i higijene okoline u kojoj osoba boravi, fizička ne aktivnosti, psihička neaktivnost, neprihvaćanje radne terapije, pretilost, alkoholizam, pušenje, ispijanje crne kave više od dvije šalice dnevno, nepridržavanje uputa liječnika, nekontrolirano uzimanje lijekova, neizlaganje dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti i sl. Prevencija zdravstvenih problema kod starijih osoba povezana je sa stalnom tjelesnom aktivnosti od mladosti do duboke starosti, stalnom psihičkom aktivnosti, pravilnom prehranom (vrlo često se preporuča mediteranski tip prehrane). Prehrana treba biti umjerena po kalorijskoj vrijednosti te se ne preporuča unos veći od 1500 kalorija na dnevnoj bazi, važno je spriječiti pretilost u starijih osoba ali i pothranjenost. Vrlo je važno svakodnevno izvoditi vježbe disanja i vježbe mišića dna zdjelice te na pravilan način konzumirati lijekove, izbjegavati sredstva ovisnosti te i nakon umirovljenja voditi aktivan život kako bi se izbjegla depresija i osamljenost, uklonile barijere te predrasude o starosti. Prisjetimo se, još početkom 2000-ih godina, umirovljenje je značilo početak mirovanja i pasivnosti. U današnje vrijeme, generacije koje odlaze u mirovinu (između 65 i 74 godine) su aktivne i samosvjesne, imaju produktivan potencijal te su funkcionalno sposobne, a u razvijenim zemljama ova dobna skupina je i financijski izrazito neovisna.

Zaštita zdravlja starijih osoba smatra se jednim od glavnih pokazatelja napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog stanovništva. Nije dovoljno produljiti životni vijek, potrebno je prije svega unaprijediti kvalitetu života te omogućiti zdravu, bezbrižnu i samostalnu starost. Naglasak se pri tome stavlja na suradnju između zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, lokalne i nacionalne politike, nevladinih organizacija, domova za starije osobe, klubova umirovljenika te povezanih sustava i organizacija. Bitna značajka je preventiva kroničnih, nezaraznih bolesti koje se pojavljuju u starijoj životnoj dobi koje predstavljaju najveći uzrok smrtnosti i obolijevanja te predstavljaju prepreku samostalnosti i neovisnosti o tuđoj pomoći.