Kad govorimo o nasljeđivanju, relevantni pravni okvir odnosi se na ZAKON O NASLJEĐIVANJU (NN 48/03, 163/03, 35/05, 33/15 i 127/13) kojim se formalno pravno uređuje pravo nasljeđivanja. Ovim zakonom određena su pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nasljednim stvarima. Sve fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne su u nasljeđivanju dok su stranci pod pretpostavkom uzajamnosti u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Valja napomenuti da se svaku fizičku osobu može naslijediti i da je svaka osoba sposobna naslijediti, jedino ako zakonom nije drukčije određeno. Nasljedno pravo pojedinac stječe u trenutku ostaviteljeve smrti, na temelju zakona ili na temelju oporuke.

Za lakše snalaženje po Zakonu o nasljeđivanju, u nastavku teksta donosimo objašnjenja nekih od pojmova:
1. Ostavitelj: umrla fizička osoba

2. Nasljednik: onaj koji smrću neke osobe stječe nasljedno pravo. svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno
3. Ostavina: sastoji se od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onog što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu
4. Nije ostavina: ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju

NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA
TKO SU ZAKONSKI NASLJEDNICI OSTAVITELJA?
1.svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci
2.njegov bračni drug
3. njegovi roditelji, njegovi posvojitelji
4. njegova braća i sestre i njihovi potomci
5. njegovi djedovi i bake i njihovi potomci
6. i njegovi ostali predci
7. njegov izvanbračni drug (koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen
s bračnim drugom.

NASLJEDNI REDOVI:
1. PRVI NASLJEDNI RED čine:
• djeca i bračni drug te nasljeđuju na JEDNAKE DIJELOVE

2. DRUGI NASLJEDNI RED čine:
a) OSTAVITELJEVI RODITELJI I BRAČNI DRUG
• Ako ostavitelj nije ostavio potomke, nasljeđuju ga njegovi roditelji i njegov bračni drug i to na način da roditelji nasljeđuju jednu polovicu na jednake dijelove, drugu polovicu nasljeđuje ostaviteljev bračni drug. Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. Ako iza ostavitelj nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj.

b) BRAĆA I SESTRE OSTAVITELJA I NJIHOVI POTOMCI
• nasljeđuju samo ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, izvanbračni drug, a roditelji su umrli prije ostavitelja

3. TREĆI NASLJEDNI RED čine:
• OSTAVITELJEVI DJEDOVI I BAKE
o Ostavitelj koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili neke potomke, nasljeđuju njegovi bake i djedovi i to na način da jednu polovicu ostavine nasljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovinu djed i baka s majčine strane

4. ČETVRTI NASLJEDNI RED čine:
• PRADJEDOVI I PRABAKE

5. OSTALI NASLJEDNI REDOVI
• iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi preci, redom po pravilima po kojima nasljeđuju njegovi pradjedovi i prabake. Smrću osobe otvara se njezino nasljedstvo te se isto dokazuje se izvatkom iz matice umrlih. Isti učinak ima i proglašenje osobe umrlom (ako činjenica smrti nije upisana u maticu ili je matica uništena, dokazuje se pravomoćnim rješenje suda nakon provedenog postupka za dokazivanjem smrti ili proglašenja nestale osobe umrlom)

ŠTO KADA OSTAVITELJ NEMA NASLJEDNIKE?
U tom slučaju ostavina prelazi na općinu odnosno grad određenu Zakonom o nasljeđivanju, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici,čega se ne mogu odreći. Takva ostavina
naziva se kadukna ili ošasna imovina.

KAKAV JE POSTUPAK KAD SU NASLJEDNICI NEPOZNATI?
Sud će objaviti oglas u Narodnim novinama te na drugi prikladan način pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se u roku od 6 mjeseci od objave oglasa u Narodnim Novinama ne javi nijedan nasljednik, utvrditi će se da je ostavina prešla u vlasništvo Općine odnosno Grada. OSTAVITELJEVE NEKRETNINE tada prelaze na Općinu odnosno Grad na čijem se području nalaze.

TKO JE SPOSOBAN ZA NASLJEĐIVANJE?
Nasljednik može biti samo osoba koja je živa u času otvaranja nasljedstva - fizička osoba odnosno pravna osoba može biti nasljednik samo po oporuci. Za dijete već začeto u času otvaranja nasljedstva uzet će se da je rođeno ako se rodi živo. Ako su dvije ili više osoba izgubile život u istom događaju,
smatrat će se da ni jedna od njih bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokaže suprotno.

NEDOSTOJNOST ZA NASLJEĐIVANJE
Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke:
• onaj tko je namjerno usmrtio ostavitelja ili je to pokušao;
• onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporočnu odredbu ili ga je spriječio da to učini
• onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku;
• onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje.

ODRICANJE OD NASLJEDSTVA
U času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Nasljednik ostaje trajno, osim ako se valjano ne odrekne svog nasljednog prava. Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke što vrijedi i za njegove potomke, osim ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva NE MOŽE SE OPOZVATI.

ODGOVORNOST ZA DUGOVE OSTAVITELJA
Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik koji se je odrekao nasljedstva ne odgovora za
ostaviteljeve dugove (osim kod ustupanja). Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Kad ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog dijela.

ŠTO ZNAČI ODVAJANJE OSTAVINE?
Ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od 3 mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika ako učine vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu.