Što podrazumijeva aktivno i zdravo starenje?

Očuvanje funkcionalne sposobnosti i unapređivanje zdravlja u dubokoj starosti postavljaju se kao osnove zdravog i aktivnog starenja još u ranijoj životnoj dobi vlastitim odlukama i pozitivnim zdravstvenim ponašanjem. Nepušenje, pravilna, uravnotežena prehrana i održavanje normalne tjelesne težine te redovita, svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost najvažniji su čimbenici u održavanju zdravlja i vitalnosti.

Što je starost, a što starenje?

Starenje i starost primjenjuju se kao dva različita pojma, mada se ona često poistovjećuju.

Starenje je prirodan i ireverzibilan fiziološki proces, koji napreduje različitom brzinom, a starost označuje određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi. Osobe starije od 65 i više godina, smatraju se osobama starije životne dobi. Međutim, neovisno o životnoj dobi pojedinca, današnje vrijeme, vrijeme je prilagodbe na nove aktivnosti nakon prestanka radnog odnosa. To je vrijeme izazova i nove šanse razvoja uloge starijeg čovjeka u „mirovini“, čiji se mirovinski odlazak sve više produljuje i u nekim europskim državama odlazak u mirovinu pomaknut je na 68 godina. Razdoblje treće životne dobi, vrijeme je kada se čovjeku otvaraju nove mogućnosti, vođene novim duhovnim dimenzijama što rezultira različitim prednostima koje osoba nije posjedovala u mlađoj životnoj dobi. Osobi se otvaraju nove prilike i mogućnosti razvoja i ostvarenja raznih preorijentacijskih aktivnosti. Međuovisnost starijeg čovjeka i očuvanja i održavanja njegovog zdravlja u zavisnosti je s zajednicom u kojoj živi i u kojoj stvara, što za sobom vodi konstantnu prilagodbu novim okolnostima i spoznajama čime se javlja potreba pojedinca za učenjem novih vještina.

Starost ne smijemo percipirati kao bolest ili doba nemoći. Starost predstavlja normalnu fiziološku pojavu koja ovisi o genomu starenja te primjeni pozitivnog zdravstvenog ponašanja.

Kada čovjek počinje starjeti?

Ne postoji istovjetnost biološke i kronološke starosti. Ona je uvjetovana genotipskom i fenotipskom individualnošću čovjeka, a izražava se u različitim životnim razdobljima

Kada počinjemo starjeti?

Ne postoji istovjetnost biološke i kronološke starosti, već je ona uvjetovana genotipskom i fenotipskom individualnošću čovjeka, a izražava se u različitim životnim razdobljima.

Koji sve čimbenici mogu utjecati na stanje uhranjenosti starijih osoba?

Jedan od najzastupljenijih problema osoba starije životne dobi, a i u svijetu općenito je pretilost. Kod osoba starije životne dobi, pretilost mogu uzrokovati različiti faktori. Starenjem slabe osjeti okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, što sve može negativno utjecati na prehranu i stanje uhranjenosti starijih osoba. Pored fizioloških promjena uvjetovanih starenjem, kroničnih bolesti i oštećenja funkcija pojedinih organa i organskih sustava te načina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utječu i psihološki (žalovanje, apatija), sociološki (izoliranost uvjetovana teškom pokretljivosti) i ekonomski čimbenici. Ljudi starije dobi uzimaju i različite lijekove koji mogu utjecati na njihovo stanje uhranjenosti.

Hrvatska gerontološka istraživanja ukazuju na izrazitu pojavnost četiriju glavnih gerontološko-javnozdravstvenih problema u starijih ljudi. To je nepokretnost koja se pojavljuje kao gerijatrijsko imobilizacijski sindrom u starijih osoba, nestabilnost, zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, nesamostalnost sa sve većim udjelom demencija i Alzheimerove bolesti u najstarijih starijih osoba te visok udio prisutnog nekontroliranog mokrenja, odnosno inkontinencije u gerijatrijskih bolesnika.

Što je indeks starenja?

Indeks starenja je osnovni demografski pokazatelj odnosa udjela starijih od 60 godina i udjela mlađih od 0 do 19 godina. Ukoliko je Indeks starenja veći od 40,0 - indikator je kritičnog odnosa mladih (0 do 19) i starijih (60 i više godina). Indeks starenja je u Hrvatskoj u popisnoj 2001. godine iznosio 90,7%, dok je u 2011. zabilježen porast na 115,0%.