- Kategorija: Novosti iz projekta Integrativan Ludbreg
Ustavom Republike Hrvatske jamči se zaštita starijih osoba kao ranjive skupine društva - u članku 57., stavku 1. navedeno je da slabim, nemoćnim i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. U članku 63., stavku 4. navodi se da su djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje te u članku 64., stavku 1. da je dužnost svih da štite djecu i nemoćne osobe. Na taj način Ustav određuje dužnost države, to jest društvenu skrb za osobe koje su nemoćne i nisu u stanju brinuti o svojim pravima, potrebama i interesima. Društvena skrb ogleda se u angažmanu državnih tijela (sudova i centara za socijalnu skrb) u zaštiti starijih osoba. Starije i nemoćne osobe u sustavu socijalne skrbi prepoznate su kao posebno osjetljiva kategorija korisnika. Prava u sustavu socijalne skrbi, koja su utvrđena Zakonom, osobito značajna za osobe starije životne dobi su novčane naknade:
- Kategorija: Novosti iz projekta Integrativan Ludbreg
Prema klasifikaciji UN-a Hrvatska se nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom i to s udjelom od 17,7% osoba starijih od 65 godina (popis stanovništva 2011.g.). Projekcije ukazuju da će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti čak 27,4%. Demografsko starenje samo po sebi ne predstavlja problem, već dostignuće čovječanstva koje se manifestira kroz značajno povećanje očekivanog trajanja života, međutim sagleda li se usporedno s depopulacijom, točnije padom broja stanovnika, nastaje zabrinutost na nacionalnoj ali i međunarodnoj razini.
Kako bi se starijim osobama omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i uključenost u društvo, nastaje potreba za uspostavom cjelovitog pristupa i razvoja dugoročne strategije zdravstvene i socijalne skrbi koje promiču aktivno i zdravo starenje.
- Kategorija: Novosti iz projekta Integrativan Ludbreg
Starenjem se mijenjaju individualne potrebe pojedinca. Primjerice, javlja se povećana potreba za korištenjem zdravstvenih usluga i usluga iz sustava socijalne skrbi koje su prilagođene osobama treće životne dobi, kao i potreba za prilagodbu i provedbu kulturnih i društvenih sadržaja namijenjenih starijim osobama. U isto vrijeme pod utjecajem starenja populacije i drugih demografskih trendova, kao što su migracije i urbanizacija, dolazi do brojnih promjena u strukturi obitelji. Sve je manje višegeneracijskih obitelji u kojima se članovi obitelji brinu za starije i nemoćne. Tome svakako doprinosi činjenica da je u Europi posljednjih desetljeća izražen trend povećanja stopa razvoda braka i pada stope sklapanja brakova. Bračnu zajednicu zamjenjuje kohabitacija partnera. Zbog produljenja očekivanog trajanja života sve su češće situacije kada osobe, koje i same spadaju u kategoriju starijih, imaju žive roditelje za koje se trebaju brinuti.
- Kategorija: Novosti iz projekta Integrativan Ludbreg
POJAM UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU: Ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju je dvostranoobvezan i konsenzualan ugovor koji sadrži raspoložbu za slučaj smrti.
STRANKE SU U PRAVILU DAVATELJ UZDRŽAVANJA I PRIMATELJ UZDRŽAVANJA (može se raditi i o uzdržavanju neke treće osobe).
PREDMET UGOVORA može biti i buduća imovina.
- Kategorija: Novosti iz projekta Integrativan Ludbreg
Starenje populacije predstavlja jedan od najvećih izazova današnjice. položaj osoba starije životne dobi u društvu, kvaliteta života u starijoj dobi i trendovi u politici skrbi za starije osobe predmet su interesa kako političkih tako i stručnih i znanstveno-istraživačkih krugova razvijenih zemalja u svijetu. Analiza trendova u skrbi za starije osobe u zemljama EU-a, a jednako tako i u RH, ukazuje na promoviranje zdravog i aktivnog starenja na koje se gleda kao na ključ za osiguravanje ravnopravne uloge osoba treće životne dobi u društvu. Pod pojmom starosti obično se podrazumijeva period nakon 65. godine života no starosna struktura populacije starijih osoba rapidno se mijenja i to umirovljenjem ili starosnom granicom, a time i sama slika starije osobe doživjela promjenu. Današnjica nameće nova pravila te prema tome čitavu kategoriju možemo podijeliti na najmanje dva razdoblja, do 75 i više od 75 godina.