Starenjem se mijenjaju individualne potrebe pojedinca. Primjerice, javlja se povećana potreba za korištenjem zdravstvenih usluga i usluga iz sustava socijalne skrbi koje su prilagođene osobama treće životne dobi, kao i potreba za prilagodbu i provedbu kulturnih i društvenih sadržaja namijenjenih starijim osobama. U isto vrijeme pod utjecajem starenja populacije i drugih demografskih trendova, kao što su migracije i urbanizacija, dolazi do brojnih promjena u strukturi obitelji. Sve je manje višegeneracijskih obitelji u kojima se članovi obitelji brinu za starije i nemoćne. Tome svakako doprinosi činjenica da je u Europi posljednjih desetljeća izražen trend povećanja stopa razvoda braka i pada stope sklapanja brakova. Bračnu zajednicu zamjenjuje kohabitacija partnera. Zbog produljenja očekivanog trajanja života sve su češće situacije kada osobe, koje i same spadaju u kategoriju starijih, imaju žive roditelje za koje se trebaju brinuti.

Sve ove promjene na osobnoj i obiteljskoj razini života nastale pod utjecajem starenja stanovništva uvelike utječu na potrebu prilagodbe društva u cjelini izazovima demografskog starenja. Ključni izazovi starenja stanovništva u Europi, jednaki su onima na globalnoj razini i odnose se na rješavanje problema vezanih uz:
1. pritisak na proračun i fiskalni sustav
2. pritisak na mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi
3. prilagođavanje gospodarstva, a posebno tržišta rada starijoj populaciji
4. nedostatak radne snage
5. potrebu za većim brojem zdravstvenih radnika
6. povećanu potrebu za zdravstvenim uslugama prilagođenim potrebama starije populacije i
uslugama dugotrajne skrbi za starije osobe i
7. potencijalne međugeneracijske sukobe oko raspodjele resursa.
„Prilikom osmišljavanja politika i strategija za rješavanje ovih izazova, na starenje populacije se ne smije gledati isključivo kao na problem, a starije osobe percipirati kao teret društva, već u obzir treba uzimati veliki potencijal starijih osoba i njihov dosadašnji doprinos društvu. Politike, mjere i strategije moraju biti usmjerene na dugoročno rješavanje ovih izazova i mijenjanje svijesti cjelokupnog društva o procesu starenja i starosti. Naglasak se u posljednje vrijeme pokušava staviti na aktivno starenje, odnosno cjeloživotni proces optimiziranja mogućnosti na području zdravlja, sudjelovanja i sigurnosti, kako bi se poboljšala kvaliteta života u starijoj dobi. Ciljevi su aktivnog starenja produljenje očekivanog trajanja života provedenog u zdravlju, poboljšanje kvalitete života i sudjelovanje i doprinos svih osoba, pa tako i starijih, životu zajednice.“ (Rešetar Čulo, 2014)
(Izvor: Rešetar Čulo (2014) - Zaštita prava starijih osoba u Europi: trenutno stanje, nedostatci i izazovi, preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/ )